Bill Gates: "Kako ću pronaći lijek za pandemiju"

Sadržaj

U danima hitne situacije s koronavirusom Bill Gates postao je globalna referentna točka. Bivši osnivač Microsofta - koji je sa suprugom Melindom pokrenuo Zaklada Bill & Melinda Gates - od veljače je donirala gotovo 230 milijuna eura za istraživanje protiv Covid-19. Povodom konferencije o zalaganju koju je Europska komisija organizirala 4. svibnja, Gates je razgovarao s talijanskim premijerom Giuseppeom Conteom i potvrdio svoju predanost stvaranju ulaganja u istraživanje protiv koronavirusa u iznosu od 7,5 milijardi eura. "Radi se o tome da zajedno sa vladama svijeta", rekla je Melinda, "pouzdan plan za što brži rad s dijagnozama, lijekovima i cjepivima."

Kad povjesničari napišu knjigu o pandemiji Covid-19, ono što smo dosad doživjeli vjerojatno će zauzeti samo prvu trećinu stranica. Glavnina priče bit će o onome što se događa od sada. U većini Europe, istočne Azije i Sjeverne Amerike, vrhunac pandemije ovih se dana bliži kraju. Za nekoliko tjedana, tome se mnogi nadaju, stvari će se početi vraćati onako kako su bile u prosincu. Nažalost, to neće biti slučaj.

Vjerujem da će čovječanstvo pobijediti ovu pandemiju, ali samo kada je većina stanovništva cijepljena. Do tada život neće naći normalnost. Čak i kad bi vlade ukinule obvezu zadržavanja u zatvorenom i sve se tvrtke ponovno otvorile, ljudi bi se i dalje trudili ne izlagati se bolestima. Ukratko, zračne luke neće biti pune. Sport će se igrati na u biti praznim stadionima. A svjetska ekonomija bit će u depresiji, jer će ljudi trošiti opreznije nego prije. Iako će se pandemija usporiti u naprednijim zemljama, ali će se ubrzati u zemljama u razvoju. Iskustvo koje će potonji imati s koronavirusom bit će gore od našeg. U siromašnijim zemljama, u kojima se može raditi manje udaljenih poslova, mjere udaljavanja neće raditi tako dobro kao mi. Virus će se brzo širiti, a zdravstveni sustav neće moći brinuti o zaraženima.

Covid-19 progutao je gradove poput New Yorka, no podaci govore da jedna bolnica na Manhattanu ima više kreveta za ICU nego većina afričkih zemalja. Milijuni bi mogli umrijeti. Bogatije države mogu pomoći - na primjer, osiguravajući da osnovne potrepštine ne idu samo onima koji najviše ponude. Ali ljudi, bez obzira žive li u siromaštvu ili u izobilju, bit će sigurni samo kad pronađemo učinkovito medicinsko rješenje za ovaj virus, odnosno cjepivo.

Tijekom sljedeće godine istraživači će biti među najvažnijim ljudima na svijetu. Srećom, čak i prije ove pandemije, imunologija je jako napredovala. Uobičajena cjepiva uče tijelo da prepozna patogena, obično unošenjem mrtvog ili oslabljenog oblika samog virusa. Ali postoji i nova vrsta imunizacije: ta cjepiva - koja se nazivaju Mrna - koriste genetski kod kako bi stanicama dali upute o načinu upravljanja imunološkim odgovorom. Mogu se proizvesti brže od tradicionalnih cjepiva. Nadam se da će do druge polovice 2021. godine postrojenja širom svijeta proizvesti cjepivo. Ako je tako, bit će to povijesni rezultat: trenutak kada se čovječanstvo brže imuniziralo od nepoznate bolesti.

Uz napredak u cjepivima, iz pandemije će se pojaviti još dva važna medicinska dostignuća. Jedan će biti iz područja dijagnostike. Sljedeći put kad se pojavi novi virus, ljudi će se vjerojatno moći testirati kod kuće, na isti način kao i danas u slučaju trudnoće. Umjesto da uronimo štapić u mokraću, utapkat ćemo nosnice. Istraživači bi mogli pripremiti takve testove u roku od nekoliko mjeseci od otkrivanja nove bolesti.

Drugu prekretnicu predstavljat će antivirusni lijekovi. Oni su dugo podcijenjeni i, kao rezultat toga, istraživanja na tom polju nedovoljno se financiraju. Razvili smo mnogo lijekova za uništavanje bakterija, ali ne i virusa. Međutim, taj se trend mijenja. Istraživači će razviti cijelu arhivu antivirusnih sredstava i moći će brzo pronaći učinkovite tretmane za svaki novi virus.

Ove tri inovacije pripremit će nas za sljedeću pandemiju, omogućujući nam da odmah poduzmemo mjere kada je broj slučajeva još uvijek vrlo nizak. Ali osnovna istraživanja također će nam pomoći u borbi protiv postojećih zaraznih bolesti, pa čak i u unaprijedenju liječenja raka.

Napredak koji nas očekuje neće biti samo znanstveni. Također će se sastojati od osiguranja da bilo tko može imati koristi od istraživanja. U godinama koje slijede 2021., vjerujem da ćemo naučiti kako smo to radili nakon 1945. Na kraju Drugog svjetskog rata rođene su međunarodne institucije kako bi spriječile daljnje sukobe, poput Ujedinjenih naroda. Nakon Covid-19, šefovi država morat će pripremiti institucije kako bi spriječili novu pandemiju.

Trebat će nam nacionalne, regionalne i globalne organizacije. (…) Oni će imati zadatak pripremiti nas sljedeći put kad novi virus genetski preskoči od šišmiša ili ptica do ljudi. Također će nas pripremiti za slučaj da netko stvori zaraznu bolest u laboratoriju i pokuša je upotrijebiti kao oružje. Vježbanje pandemije također će pomoći svijetu da se obrani od djela bioterorizma.

Nadam se da će bogate države uključiti siromašnije u ove aktivnosti, posebno tako što će više inozemne pomoći posvetiti izgradnji svojih zdravstvenih sustava. Čak bi se i najsebičnija osoba ili najizolacionistička vlada trebala složiti u vezi s tim. Ova nam je pandemija pokazala da se virusi ne pokoravaju graničnim zakonima i da smo svi biološki povezani mrežom mikroskopskih organizama, htjeli mi to ili ne. Ako se novi virus pojavi u zemlji u razvoju, željeli bismo da njegovi liječnici imaju mogućnost što prije ga otkriti i obuzdati. (…) Godine nakon 2021. mogle bi zaista nalikovati onima nakon 1945. Ali najbolja današnja analogija mogla bi biti ona koja nas vodi do 10. studenog 1942. Britanija, koja je tada bila u ratu, upravo je upisala prvu pobjedu na terenu, a premijer Winston Churchill proglasio je govor: „Ovo nije kraj. To nije ni početak kraja. Ali to je možda kraj početka ".